Sparta

Sparta (Σπάρτη) je grad na grčkom poluotoku Peloponezu. Nekoliko kilometara od današnjeg grada nalaze se ostaci drevne Sparte, starogrčkog grada-države, jednog od najslavnijih antičkihmjesta. Grad-država je pokrivao cijelu pokrajinu Lakoniju i Meseniju, te je bio najmoćnija peloponeska država. Prema nazivu pokrajne Lakedemon stanovnici su se, osim Spartancima, nazvali i Lakoncima ili Lakademonjanima.

Historija

Sparta je u 6. stoljeću prije nove ere pobijedila glavnog suparnika, grad Arg, i postala vodeća sila Peloponeza. Kad je početkom 5. stoljeća Perzijsko Carstvo krenulo u kažnjenički pohod protiv Grčke, Sparta se općenito smatrala vođom helenskog saveza. Unatoč junačkim podvizima spartanske vojske kod Termopila i Plateje, kao pravi je vođa iznikla Atena.

Dok je Atena gradila moćno brodovlje i postala najveća pomorska sila, Sparta isprva nije poduzimala ništa, jer nikad nije imala kolonijalne pretenzije. Međutim, nakon manjih sukoba 457-449., Sparta je zaratila s Atenom 431. prije Krista, čime je počeo Peloponeski rat, koji je trajao 27 godina i završio 404. prije Krista pobjedom Sparte.

Ipak, Sparta nije nikad bila uspješna u vođenju drugih Grka, pa je nakon raznih sukoba opet izgubila prevlast u Grčkoj i to uglavnom zbog vojnih pobjeda Tebe oko 370-360. prije Krista. Na kraju je podlegla snagama Aleksandra Makedonskog, a poslije ju je na Peloponezu oslabilaAhejska liga. Ipak, Sparta je posve pokleknula tek po dolasku Rimljana, koji su 146. prije Krista pripojili Grčku rimskoj provinciji Makedoniji.

Tako je zavladalo dugo razdoblje mira, sve do seobe naroda, kad su Spartu opljačkali Goti i Huni, a naselili su se i Slaveni, koji su se zatim povukli pred snagom Bizanta u planine, gdje su navodno ostali sve do vremena Osmanskog Carstva. Nakon što su se Grci oslobodili Turaka u Ratu za nezavisnost 1834., sagrađena je današnja Sparta, koja je sjedište prefekture (nomos) Lakedemon i ima oko 20.000 stanovnika.

Vojska

 Sparta je najslavnija po svojoj vojsci. Vojnu je službu Spartanac počinjao u sedmoj te je služio sve do tridesete godine života. Za razliku od drugih grčkih gradova-država, Sparta je imala profesionalnu vojsku - njezini građani nisu radili ništa drugo nego vježbali ratne vještine, a zakonom im je bilo zabranjeno baviti se obrtom ili trgovinom. Zbog toga, kao i zbog strogih životnih uvjeta (vidi poglavlje "Državno uređenje"), spartanska se vojska smatra najboljom u Grčkoj. Prvi težak poraz su spartanski hopliti doživjeli 371. prije Krista u bitci kod Leuktre gdje ih je porazila malobrojnija vojska Tebe.

Najveći spartanski vojni podvig je bitka kod Termopila, gdje je odred od 300 Spartanaca pod kraljem Leonidom izginuo kako bi zadržao golemu perzijsku vojsku. 

• Prema legendi, kada je kralj Filip Filip II Makedonski namjeravao napasti Spartu, te im je poslao poruku: Ako uđem u Lakoniju, spalit ću Spartu. Spartanci su kao odgovor poslali samo jednu riječ: Ako.
• Kad je u Peloponeskom ratu spartanski vojskovođa Mindar izgubio veliku pomorsku bitku protiv Atenjana, vojska je u grad poslala ovu poruku: Brodovi izgubljeni, Mindar mrtav, vojska gladuje, ne znamo što ćemo.
• Kad su spartanci išli u rat, žene koje su im držale do časti bi im rekle: S njim ili na njemu pokazujući na štit.
• U trenutku kad u Termopilima Spartanci iščekuju dolazak Perzijanaca, stiže im Trahinjanski glasnik i priopćava da neprijatelja ima toliko da će njihove odapete strijele sakriti sunce. Brz odgovor dao je spartanski vojnik Dijanek - Barem ćemo se boriti u hladu.